©Belvedere, Beč, ostavština Franza Matscha
Ernst Klimt
Genij s trubljom,
Alegorija kazališne umjetnosti,
Genij s košarom cvijeća
Sudeći prema neveliku opusu koji je ostavio, profesionalni razvoj Ernsta Klimta bio je bliži onome kolege Matscha negoli stilu kojemu je naginjao njegov brat. No kako bi izgledao nastavak Ernstova slikarskog puta ne možemo sa sigurnošću znati jer ga je prekinula nagla smrt 1892., u dobi od dvadeset i osam godina. Prilično zanimanje privlači upravo suradnja s Gustavom koji je nakon bratove smrti dovršio neka njegova platna, pretpostavlja se na zamolbu udovice Helene Klimt koja ih je željela prodati. Helena je bila sestra Emilie Flöge, Gustavove životne partnerice i muze. Atributivna pitanja postavile su i dvije alegorijske riječke slike (Genij s trubljom i Genij s košarom cvijeća) koje su se u konačnici, zahvaljujući studijama (predslikama) koje se čuvaju u muzejima u Linzu i Beču, pripisale isključivo Ernstu Klimtu, upućujući tek na utjecaj starijeg brata Gustava.
Ernst je bio predan tradiciji akademskog historicizma u kojoj se školovao i u tim je okvirima bio kvalitetan slikar u čijoj su ostavštini ostala neka od vrlo uspjelih djela (Mrtva priroda s oklopom, Pan tješi Psihu, Lakrdijaš na sajamskoj pozornici).